Planiranje i razvoj otpornih naselja

Arhitektica i izvršna urednica ELLE Decorationa

Ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Zavoda za prostorni razvoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Predsjednica Udruge hrvatskih urbanista

Predsjednica Hrvatske komora arhitekata

Voditeljica Ureda Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 

Savjetnica za inovativne modele upravljanja u javnom sektoru ICLEI Europe

Djeluje na području arhitekture, održivog urbanog planiranja, urbane otpornosti, energetske obnove i scenskog dizajna. Multidisciplinarno se bavi održivom revitalizacijom post-industrijskih prostora, s 11 godina iskustva na razvojnim projektima Grada Zagreba te suradnjama s vodećim arhitektonskim i urbanističkim uredima u Europi. U posljednjim godinama fokus joj je na smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju energetske učinkovitosti javnih zgrada i razvoju inovativnih pristupa održivom razvoju gradova.

SAŽETAK

Otpornost i klimatska prilagodba

ICLEI pomaže gradovima i regijama da postanu otporniji na klimatske promjene tako što im daje alate za razumijevanje složenih rizika i jačanje upravljačkih kapaciteta. U prezentaciji se objašnjava Putanja otpornog razvoja te kako se hazard, izloženost i ranjivost međusobno isprepliću i oblikuju lokalne posljedice. Poseban naglasak stavlja se na europske okvire prilagodbe i praktične alate koji lokalnim i regionalnim upravama omogućuju izradu usklađenih, uključivih i lako primjenjivih strategija otpornosti, u skladu s nacionalnim politikama i prioritetima.

Sociologist and Research Operations Manager at the Századvég Foundation.

He is a lecturer at Pázmány Péter Catholic University and the Budapest Metropolitan University. His research focuses on the social-scientific applicability of exaptation and on how regions respond to and transform during crises, contributing to several national and international research projects.

SUMMARY

ESPON: Teritorijalna prilagodljiva otpornost u Europi

The presentation introduces the concept of territorial exaptive resilience and shows where and why it emerges in Europe. It highlights the distinct resilience patterns shaped by recent crises and explains why eastern border regions often display strong transformative capacity. It also outlines the key factors that determine how regions turn shocks into opportunities.

Stručnjak za upravljanje rizicima od katastrofa u Sektoru za smanjenje rizika od katastrofa, Ravnateljstvo civilne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova

Proveo je brojne procjene rizika od katastrofa, uključujući razvoj nacionalnih procjena rizika od katastrofa i metodologija procjene rizika. Kao voditelj Odjela za procjenu rizika, od 2017. se posvetio razvoju metodologija prikupljanja podataka o katastrofama, procjene rizika katastrofa te povezivanju upravljanja rizicima od katastrofa s prostornim planovima. U okviru svog doktorskog istraživanja na Odsjeku za geografiju PMF-a od 2019. istražuje ranjivost morskih obala, uključujući utjecaj klimatskih promjena na društveno-gospodarske čimbenike.  

SAŽETAK

Upravljanje rizicima od katastrofa u prostornom planiranju

Predavanje naglašava kako se sigurnost i održivi razvoj prostora ne mogu odvojeno promatrati. Upravljanje rizicima od katastrofa izravno je povezano s prostornim planiranjem jer odluke o smještaju naselja, infrastrukture i javnih službi određuju razinu izloženosti stanovništva prirodnim i tehnološkim prijetnjama, a u konačnici prostornim planovima definira se i njihova ranjivost. Karte prijetnji i karte rizika važni su prostorni podaci koji služe za identifikaciju ugroženih područja i planiranje mjera smanjenja rizika od katastrofa. Karte prijetnji ukazuju na potencijalne prijetnje, dok karte rizika povezuju vjerojatnost i posljedice, stvarajući osnovu za donošenje odluka o razvoju prostora i sigurnom smještaju objekata. Mjere civilne zaštite moraju biti neizostavni dio prostornih planova: evakuacijski pravci, lokacije za privremeno zbrinjavanje stanovništva te osiguravanje pristupa kritičnoj infrastrukturi uvelike definiraju prostor i smanjuju ostati rizik osiguravajući nesmetano djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Načelnica Sektora za klimatske aktivnosti u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije

Bavi se razvojem klimatskih politika koje se odnose na niskougljični razvoj i na prilagodbu klimatskim promjenama te izradom strateškog, planskog i zakonodavnog okvira za njihovu provedbu u Hrvatskoj. Isto uključuje rad na integriranju klimatskih ciljeva u razvojne politike drugih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Prati i usmjerava provedbu nacionalnih strateških i planskih dokumenata kako bi se postigli nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova i cilja prilagodbe klimatskim promjenama, kako su definirani u Strategiji niskougljičnog razvoja i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama.

SAŽETAK

Bolje upravljanje za klimatsku otpornost

Hrvatska je u velikom riziku od klimatskih promjena, pogotovo kad znamo da je Mediteran klimatski vruća točka što znači da se brže zagrijava od ostatka svijeta. Porast temperature utječe na promjene niza klimatoloških parametara kako je to navedeno u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. Recentni podaci pokazuju da su klimatski uvjetovane vremenske katastrofe intenzivnije i češće. Hrvatska se suočava s duljim i češćim sušama i poplavama, što ima značajne posljedice za različite sektore, posebno poljoprivredu i energetiku. Planiranje korištenja zemljišta prepoznato je kao jedan od najučinkovitijih procesa za olakšavanje lokalne prilagodbe klimatskim promjenama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ima važnu ulogu u izradi i koordinaciji provedbe nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama koja ima za cilj jačanje otpornosti na klimatske promjene kako bi štete od klimatskih promjene i ekstremnih vremenskih nepogoda bile što manje.

Ask Atelier

Diplomirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno-istraživačkom radu i u stručnoj praksi bavi se temama iz područja prostornog planiranja i obnove i zaštite kulturnih dobara. Sudjelovala je u stručnom timu kod izrade Krajobrazne osnove RH te je angažirana na izradi Konzervatorskih podloga nove generacije za unaprjeđenje sustava upravljanja i prostornog planiranja u kulturno-povijesnim cjelinama.

Klimatologinja u Wegener Centru za klimu i globalne promjene u Grazu

Klimatologinja s diplomom i doktoratom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je na temu modeliranja urbanog toplinskog otoka Grada Zagreba i tijekom svog istraživanja aktivno je surađivala s domaćim i inozemnim klimatolozima te se usavršavala se na međunarodnim institucijama Geosphere, DWD i EUMETSAT. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim konferencijama i radionicama.

SAŽETAK

Izazovi istraživanja urbane klime Grada Zagreba

Zbog povećane urbanizacije, posljedice klimatskih promjena u gradovima mogu biti dodatno pojačanje. Narušena bilanca energije i vode u urbanim sredinama rezultira povišenim rizikom s obzirom na zdravlje ljudi, ekosustave i sigurnost infrastrukture. U ovom predavanju dat će se osvrt na podatke, alate i metode korištene u analizi urbanog toplinskog otoka Grada Zagreba i urbane poplave u ljeto 2020. Spomenut će se i neki od izazova i problema koje treba uvažiti za učinkovitu prilagodbu na klimatske promjene.

Redovita je profesorica na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu te prodekanica za znanost na

Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Predaje na Doktorskom studiju Arhitektura i urbanizam te na Specijalstičkom studiju Prostorno uređenje. Aktivno sudjeluje u više međunarodnih projekata. Ima bogato iskustvo u izradi urbanističkih studija, prostornih i urbanističkih planova te projekata te je nagrađivana na više urbanističko-arhitektonskih natječaja.

SAŽETAK

Planiranje grada otpornog na budućnost

Istraživanja sa studentima na urbanističkim kolegijima Arhitektonskog fakulteta ispituju kako planerske odluke oblikuju budući grad. Naglasak je na izazovima velikog mjerila, klimatskim promjenama i urbanoj otpornosti. Metodama učenje temeljenima na istraživanjima stvarnih situacija, u edukaciji se potiče analitičko i scenarijsko promišljanje, razvijanje kritičkog mišljenja, interdisciplinarni pristup i sposobnost oblikovanja inovativnih rješenja u funkciji održivosti i otpornosti grada

Ministarstvo unutarnjih poslova, Cipar

Chief Planning Officer and Head of Spatial Planning, Architectural Heritage and Coordination at the Department of Town Planning and Housing. She studied architecture and urban and spatial planning and holds MBA and MPA postgraduate degrees. She participates in national and European committees on issues of spatial governance and cultural heritage. Her work focuses on the design and implementation of planning and heritage management reforms, while she is also responsible for RRF projects and reforms.

SUMMARY

Urbana komasacija kao instrument upravljanja za korištenje zemljišta

Urban land consolidation is a key planning mechanism for reorganizing fragmented land ownership and facilitating sustainable urban development. This presentation explores international best practices in land readjustment and highlights the new law adopted in Cyprus that aims to address key urban challenges including complex ownership, properties with no access, and the resulting difficulty in developing extended areas within designated zones. It aims to contribute to the European dialogue on the compact cities principle.

APE d.o.o.

Završila je Arhitektonski fakultet VII/1 u Zagrebu (1992.-1997.). Diplomirala je na katedri za urbanizam 1997. godine (mentor: prof.dr.sc. Ante Marinović – Uzelac). Nakon stečene diplome zaposlila se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za urbanizam i prostorno planiranje (1997-2002) kao planer suradnik na izradi prostorno planske dokumentacije. Od 2002. suvlasnica je tvrtke APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, gdje radi kao planer, odnosno planer voditelj na području prostornog i urbanističkog planiranja te kao glavni projektant na području arhitekture, a posebice na području zaštićenih kulturnih dobara. Do 2023. bila je predsjednica, a od 2023. je zamjenica predsjednice Udruge hrvatskih urbanista (UHU). Članica je Hrvatske komore arhitekata te predstavnica Hrvatske u European Council of Spatial Planners -Conseil Européen des Urbanistes (ECTP-CEU).

Državni tajnik, Ministarstvo za prirodna dobra i prostorno planiranje, Slovenija

Ministarstvo stanovanja i prostornog planiranja, Nizozemska

Marcia van der Vlugt got her masters and first child simultaneously at the Technical University of Delft. After several functions at the Dutch national government at for instance the Dutch Innovation Expo and the Dutch Delta Programme, she is now Programme Manager Spatial Planning International at the Ministry of Housing and Spatial Planning. She is also the Dutch representative in the European Territorial Cohesion meetings and initiator of the Dutch Regulatory Territorial Impact Assessment pilot, (R)TIA pilot, under the Territorial Agenda 2030 (TA2030).

SUMMARY

Novi prostorno planski dokumenti nacionalne razine – Pregled nacrta Nacionalne strateške politike za infrastrukturu i prostorno planiranje

As a country, Netherlands is facing huge challenges that require national direction and clear choices. Housing, accessibility, energy, defence the economy, water, soil, agriculture, and nature all need space—but that space is scarce, and we can only divide it once. That’s why the Draft Spatial Planning Policy was drawn up. This plan sets out the national spatial choices and directions for the Netherlands up to 2050, with a longer-term outlook toward 2100. The topics that are most closely related are grouped into four main themes: Housing, Work, and Accessibility, Economy and Energy, Agriculture and Nature, and Water and Soil A VISTA for Housing, Work, and Accessibility. Each region has its own character, challenges, and ambitions. The national government therefore wants to work together with provinces, regions, and municipalities on five distinct development strategies for housing, work, and accessibility: The Dutch words Versterken (Strengthen), Initieren (Initiate), Stimuleren (Stimulate), Transformeren (Transform), and Accomoderen (Accommodate) form our VISTA. A healthy, resilient natural environment is the foundation of safe living conditions and clean drinking water. The Netherlands will meet its international commitments for protecting nature, while combining those efforts with other spatial challenges wherever possible.

docent na Geografskom odsjeku PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Završio je prijediplomski i diplomski studij na Geografskom odsjeku PMF-a. Doktorirao je 2024. istražujući hidrološka i geomorfološka obilježja izvore vode u Parku prirode Medvednica, a inače se bavi hidrološkim, hidromorfološkim i geomorfološkim temama. Autor je više znanstvenih i stručnih radova te je sudjelovao u više od deset projekata različitog tipa. Od nastave sudjeluje u kolegijima povezanim s hidrologijom, prirodnim rizicima te povijesti okoliša. 

SAŽETAK

Pristupi podizanju prostorne otpornosti Grada Zagreba – od velike Zagrebačke poplave 1964. do suvremenih scenarija mogućih urbanih poplava

Poplave rijeke Save iz 1964. godine bila je ključan poticaj za razvoj sustava obrane od poplava. To je uključivalo izgradnju nasipa, preljeva Jankomir i kanala Sava-Odra. Istovremeno je započela regulacija korita i gradnja retencijskih brana na medvedničkim potocima, koji su kroz povijest često uzrokovali poplave na zagrebačkom području. Iako je sustav značajno smanjio rizik od velikih poplava Save, recentni ekstremni vremenski uvjeti i još uvijek prisutne bujične poplave naglašavaju potrebu za daljnjim unaprjeđenjem i prilagodbom obrambenih mjera.

Viša stručna savjetnica, Zavod za prostorni razvoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Ovlaštena je urbanistica i arhitektica posebno usmjerena istraživanju prostorne održivosti kroz stručni i publicistički rad, kao i znanstveni rad u okviru doktorskog istraživanja na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Dugogodišnje iskustvo je stekla na područjima prostornog planiranja, projektiranja, stručne analitike, publicistike i radom u strukovnim udrugama. Osim kroz više nagrađivanih urbanističko-arhitektonskih natječajnih rješenja, kontinuirano nastoji doprinositi vidljivosti teme prostora i u široj javnosti te stoji iza doku-serijala “Čovjek i prostor” kao jedan od autora i scenarista nositelja nagrade Neven Šegvić UHA-e. 

Institut za društvena istraživanja u Zagreb

Urbana i prostorna sociologinja čiji dugogodišnji istraživački interesi uključuju teme kvalitete života i stanovanja (u stambenim naseljima), urbane transformacije postsocijalističkih gradova, prvenstveno Zagreba, gentrifikacije i komercijalizacije urbanog prostora, post-potresne obnove te urbane i zelene obnove u kontekstu europeizacijskog procesa u većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj. Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i međunarodnim publikacijama.

SAŽETAK

Mogućnosti 'otpornije' kvalitete života i stanovanja u urbanom postsocijalističkom kontekstu

Procesi komercijalizacije i gentrifikacije u postsocijalističkom kontekstu shvaćaju se većinom negativno jer imaju štetne posljedice na sam prostor i kvalitetu života te je važno očuvati stambene i javne prostore bez radikalnih interpolacija i destrukcija u kontekstu tzv. restrukturacije stanovništva. Razmještaj (displacement) srednjeklasnog sloja stanovništva, iz središta gradova i periferije, umanjuje otpornost prostora (ekonomski i demografski). I EU principi promoviraju održivost, inkluzivnost, zelenu infrastrukturu i otpornost kao najvažnije urbane ciljeve.

Doktorski studij geografija: prostor, regija, okoliš, pejzaž, PMF, Sveučilište u Zagrebu

Diplomu sveučilišnog magistra geografije stekao je 2022. godine pri Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, temom „Brodogradilište Uljanik u Puli: mogućnosti preobrazbe i revitalizacije industrijskog brownfielda“. Iste godine upisuje Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž na matičnom odsjeku, u sklopu čega izrađuje doktorski rad naslova „Turizam kao čimbenik gentrifikacije u gradskoj regiji Pule“, pod mentorstvom izv. prof. Vedrana Prelogovića. Dosad je izlagao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija te je autor jednog znanstvenog članka.

SAŽETAK

Turistička gentrifikacija

Turistička gentrifikacija javlja se tamo gdje su turizam i potencijalna zarada ključni pokretači ulaganja u prostor. Podložni su joj gradovi i područja koja pripadaju ekonomijama periferije (npr. dijelovi Sredozemlja), u kojima je turizam važan čimbenik razvoja. Iako je Hrvatska ogledan primjer prostora pogodnog za turističku gentrifikaciju, istraživanja o tome gotovo da i ne postoje U radu se objašnjava međupovezanost razvoja turizma i pojave gentrifikacije u gradskoj regiji Pule.

Voditeljica Službe za održivi prostorni razvoj i međunarodnu suradnju, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Tijekom rada u ministarstvu radila je na poslovima građevinske inspektorice, vodila je postupke izdavanja lokacijskih dozvola i postupke donošenja prostornih planova državne razine. U okviru svog rada u Zavodu za prostorni razvoj radi na razvoju sustava prostornog planiranja na nacionalnoj, EU i međunarodnoj razini, s posebnim naglaskom na krajobraze i arhitektonske politike. Nacionalna je kontaktna točka za Novi europski Bauhaus.

SAŽETAK

Novi europski Bauhaus - Perspektive

Novi europski bauhaus (NEB) je inicijativa koja promiče transformaciju našeg svakodnevnog života prema održivijim, kvalitetnijim i inkluzivnijim standardima a nadahnuta je povijesnim Bauhausom iz 20. stoljeća. Nakon usvajanja Europskog Zelenog plana 2019. kao strateškog dokumenta koji usmjerava EU prema zelenoj tranziciji s krajnjim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 20250. godine, utvrđena je da se treba dodatno naglasiti tri ključna kriterija prilikom razvoja projekata: održivost, estetiku i uključivost. Stoga je 2021. godine pokrenuta NEB inicijativa Komunikacijom Komisije a onda i nizom drugih dokumenata koji su definirali osnovne ciljeve i kriterije inicijative.

Pomoćnik ravnatelja, Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije

Studirao je na nastavničkom studiju geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao 1997. godine. Poslijediplomski studij geografske osnove prostornog planiranja upisuje 1997. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij znanosti stekao je 2003. obranivši magistarski rad „Utjecaj gospodarskih promjena na prostorni razvoj koprivničke Podravine i Kalničkog prigorja“. Od 1999. godine radi u Zavodu za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije gdje danas obnaša dužnost pomoćnika ravnatelja. Sudjelovao je u izradi više od 50 prostornih planova regionalne i lokalne razine. Autor je više desetaka znanstvenih i stručnih radova te koautor u nekoliko stručnih studija s područja prostornog planiranja i turizma. Sudjelovao je kao koordinator u provođenju sedam EU projekata na području Koprivničko-križevačke županije s područja prostornog planiranja i zaštite prirode.

SAŽETAK

Demografsko-prostorna studija ruralnog područja Koprivničko-križevačke županije

U metodološkoj obradi pojedinih segmenata studije, korišteni su modeli i metode suvremenih hrvatskih demografa i demogeografa. Studija je obradila razmještaj stanovništva, kretanje broja stanovnika (međupopisne promjene broja stanovnika po razdobljima 1857.-1931., 1948-1991, 1991.-2011. i 2011.-2021.). Posebno je obrađena tema odnosa građevinskih područja i broja stanovnika. U studiji je i dana demografska perspektiva s naglaskom na ruralni dio Koprivničko-križevačke županije i smjernice za daljnji prostorni razvoj ruralnog područja Koprivničko-križevačke županije.

GISplan d.o.o.

Splitska urbanistica, voditeljica izrade prostornih planova te studija i analiza iz područja prostornog uređenja. Studirala arhitekturu u Veneciji i urbanizam na Sorbonni. Aktivna je u udruzi za istraživanje urbanističke teorije i prakse INOVA čiji rad uključuje zalaganje za cjelovito urbanističko planiranje grada na primjeru Splita III. Član Odbora za urbanizam HKA.

Pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove Šibensko-kninske županije

Istaknuta je stručnjakinja u području zaštite okoliša, prostornog planiranja i održivog razvoja. Svojim dugogodišnjim radom i predanošću dala je značajan doprinos izradi ključnih županijskih i nacionalnih strateških dokumenata te uspješnom vođenju međunarodno nagrađenih EU projekata. Njezin znanstveni i stručni angažman važan je za unapređenje okolišnih politika, održivo upravljanje prirodnim resursima i jačanje odgovornog razvoja u zajednici. 

SAŽETAK

Put prema otpornosti

Obalni plan Šibensko-kninske županije ključan je strateški dokument koji prvi put sustavno procjenjuje klimatske rizike i uspostavlja integralno upravljanje obalnim područjem. Definira najugroženije zone, predlaže mjere prilagodbe te povezuje različite sektore u jedinstven okvir djelovanja. Kao temelj za brojne konkretne projekte, plan pruža dugoročan put prema otpornosti, održivom razvoju i zaštiti prirodnih i prostornih vrijednosti obale.

Voditeljica Katedre za urbanizam na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu

Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine, gdje je 2011. godine obranila doktorsku disertaciju. Radi na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu na Katedri za urbanizam. Najznačajnija područja znanstvenog interesa uključuju istraživanje metoda urbanog planiranja tijekom 20. stoljeća unutar okvira prakse, povijesno-društvenih i teorijskih okvira. Kao suradnica i voditeljica, sudjelovala je na Tempus, Erasmus+, Interreg i drugim projektima.

SAŽETAK

Obalni plan Grada Kaštela – ključni metodološki aspekti

Glavni cilj plana je održiv razvoj obalnog područja s naglaskom na turizam, a prvenstveno s aspekta zaštite morske obale ugrožene klimatskim promjenama čiji scenariji sežu do 2100. godine. Sadrži strateške mjere i operativne aktivnosti uz prioritete očuvanja ekosustava, krajobraza i geomorfologije, smanjenja rizika od prirodnih katastrofa te usklađivanja javnih i privatnih inicijativa. S razdobljem implementacije do 2030. godine pruža podlogu za buduće infrastrukturne i upravljačke dokumente.

Voditelj Službe, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Od 2008. do kraja 2023. g., bio zaposlen na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao i doktorirao. Primarno se bavio obradom i analizom podataka daljinskih istraživanja korištenjem specijaliziranih, naprednih računalnih alata i sustava. Od 2024. zaposlen je u Zavodu za prostorni razvoj gdje sudjeluje u radu radnih i programskih skupina te u kojem priprema i analizira prostorne podatke za potrebe Zavoda. 

SAŽETAK

Razvoj alata za podršku procesu prostornog planiranja na moru

Prostorno planiranje je izrazito složen proces koji zahtjeva usuglašavanje niza interesa i politika. Njegova složenost je u stalnom porastu kako se povećavaju pritisci na prostor u pogledu njegovog korištenja, ali i zaštite. Razvoj tehnologije olakšava proces prostornog planiranja, ali mora ga pratiti i razvoj specifičnih i specijaliziranih alata koji ga olakšavaju i ubrzavaju. Naslovno predavanje dati će pregled seta od deset alata izrađenih specifično za prostorno planiranje na moru.

Land studio d.o.o.

Ovlaštena krajobrazna arhitektica s bogatim iskustvom na području krajobraznog planiranja i projektiranja, zelene infrastrukture, zaštite okoliša i prirode te zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Kao suradnica i voditeljica, sudjelovala je u izradi brojnih krajobraznih studija i osnova, krajobrazno-konzervatorskih podloga, izradi strategija i planova zelene infrastrukture te studija, planova upravljanja i elaborata iz područja zaštite okoliša i prirode. Objavila je više stručnih radova u hrvatskim i međunarodnim publikacijama te sudjelovala na nekoliko urbanističko-arhitektonsko-krajobraznih natječaja.

Voditeljica istraživanja i politika, ESPON EGTC

Magistra geografije sa Sveučilišta u Zagrebu. Iskustvo je stekla radeći u konzultantskim tvrtkama u Luksemburgu i Hrvatskoj. Radila je na projektima za Europsku komisiju, Europski parlament, Europski odbor regija, nacionalna ministarstva, kao i za hrvatske županije, gradove i općine. Trenutno radi kao voditeljica istraživanja i politika u ESPON EGTC-u. 

SAŽETAK

ESPON Gill: Metodologija za određivanje zahtjeva za zelenom infrastrukturom na lokalnoj razini

Prezentacija “ESPON GILL: Methodology for Quantifying the Demand for Green Infrastructure at Local Level” usredotočit će se na politički kontekst i ciljeve projekta. Također će predstaviti korištenu metodologiju, trenutačni status i postojeće rezultate projekta. Osim toga, bit će predstavljena i jedna od studija slučaja, grad Jastrebarsko.

Sektorska savjetnica, Zavod za prostorni razvoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Ovlaštena arhitektica-urbanistica s iskustvom na poslovima projektiranja, prostornog uređenja i vođenja razvoja investicijskih projekata. U Zavodu za prostorni razvoj radi na poslovima međunarodne suradnje na području prostornog uređenja, teritorijalne kohezije, urbanog razvoja, krajobraznih i arhitektonskih politika, nacionalna je kontakt točka za UN HABITAT, provedbu programa ESPON, Uniju za Mediteran u dijelu održivog razvoja i stanovanja te sudjeluje u provedbi Novog europskog Bauhausa.

SAŽETAK

Ozelenjivanje gradova - Uredba o obnovi prirode

Prezentacijom će se dati kratki pregled obaveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 u dijelu koji se odnosi na obnovu urbanih ekosustava. Uredba obavezuje na očuvanje urbanih zelenih površina i površina pokrivenim krošnjama stabala do 2030. godine, a nakon toga i njihovo povećanje do zadovoljavajuće razine. Stoga je nužno je osigurati pravovremenu informiranost gradova, manjih gradova i predgrađa za koje je provedba Uredbe obavezujuća.

Sektorska savjetnica, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Dugi niz godina radi u javnoj i državnoj upravi na temama energetske učinkovitosti u zgradarstvu i zelene urbane obnove, s posebnim naglaskom na zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Ima više od 15 godina iskustva u primjeni EU procedura za dodjelu bespovratnih sredstava, pripremu i provedbu projekata iz EU fondova.

SAŽETAK

Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima

Biti će predstavljene aktivnosti koje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi u svrhu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, kroz objave javnih poziva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za izradu Strategija zelene urbane obnove, provedbu projekata zelene urbane obnove. Predstavit će se aktualni Poziv u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 21-27 za koji je osigurana alokacija od 71 milijun eura za projekte zelene infrastrukture.

Viši stručni savjetnik za prostorno planiranje, Zavod za prostorno uređenje u Karlovačkoj županiji

Prostorni planer sa dugogodišnjim iskustvom u prostornom planiranju, sa misijom traženja razvojno održivih prostorno planskih rješenja uz naglasak na zaštitu okoliša i prirode. Iskustvo u radu na razinama svih dionika u prostornom planiranju i uređenju prostora, od naručitelja, sudionika u izradi, preko vođenja timova na izradi prostornih planova do vođenja postupka provođenja prostornih planova kroz izdavanje akata, kao i rad na postupcima strateške procjene planova te procjene utjecaja zahvata na okoliš.

SAŽETAK

Studija razvoja zelene infrastrukture u Karlovačkoj županiji

Zelena infrastruktura zamišljena je kao mreža prirodnih površina i drugih prostornih rješenja temeljenih na prirodi, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristiti održivog razvoja. Aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama i uvođenju prostornih rješenja temeljenih na prirodi, koje su do sada bile usmjerene na urbana područja, treba proširiti i povezati kako bi se uz zaštitu prirodnih resursa i istovremeno promoviralo održivo korištenje prostora, odnosno svih njegovih sastavnica, uz jačanje kapaciteta ruralnih i manjih urbanih područja da doprinose održivom prostornom razvoju. Da li se kroz zelenu (i plavu) infrastrukturu na regionalnoj razini mogu integrirati i pomiriti različite mjere razvoja, uređenja i zaštite iz različitih područja, odnosno sektora? Kako povezati nacionalnu i lokalnu razinu zelene infrastrukture? Kako integrirati zelenu infrastrukturu u prostorno plansku dokumentaciju?

v.d. ravnateljice, Zavod za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1983. godine. Do 1994. radi u Željezari Sisak na poslovima organizacije izgradnje i nadzora stambenih objekata. Od 1995. radi u Zavodu za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije kao voditelj Odsjeka za prostorno uređenje. Koordinirala je izradu Prostornog plana Županije te bila odgovorni voditelj izrade Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje, više općinskih planova i izmjena županijskog i prostornih planova jedinica lokalne samouprave.

SAŽETAK

Studija identifikacije potencijala za razvoj zelene i plave infrastrukture u Sisačko-moslavačkoj županiji

Prezentacija daje pregled metodologije izrade Studije identifikacije potencijala za razvoj zelene i plave infrastrukture u Sisačko-moslavačkoj županiji. Studija je izrađena kao stručno-analitička podloga za izradu prostornih planova nove generacije, u sklopu provedbe Strategije prostornog razvoja RH, temeljem Sporazuma s Ministarstvom. U Studiji su identificirane površine zelene i plave infrastrukture regionalnog značaja visoke kvalitete te njihova prostorna povezanost, izazovi mogućeg povezivanja kao i potencijali za buduće međusobno umrežavanje i razvoj cjelovitog sustava na razini županije.